Lašva
Jedna priča počinje tamo gdje se druga završava.
Lašva je rijeka, a šta znači njen naziv, ne znamo ni danas, samo pretpostavljamo da potiče iz doba prastanovnika Bosne, Ilira. Ne zna se pouzdano ni gdje nastaje: jedni smatraju da je njen početak od gorskih voda Vlašića i Karaulske rijeke, drugi misle da je to Goleška ili Komarska rijeka, koja dolazi od planinskog prevoja Komar, treći tvrde da Lašva nastaje u Turbetu, od mjesta gdje se sastaju Karaulska i Goleška, odnosno Komarska rijeka. Nekad, a možda i sad, zlatonosna rijeka, treća u bivšoj Jugoslaviji po količini pronađenog zlata, Lašva meandrira kroz tjesnace i polja, sve dok poslije putovanja dugog 49,5 kilometara ne preda svoje vode i ulije se u rijeku Bosnu.
Lašva je mjesto, staro naselje odvajkada stiješnjeno na mjestu sastavka dvije rijeke. Na riječnoj obali, kamufliran vegetacijom, i sada stoji stari objekat koji pomalo podsjeća na srednjovjekovnu odbrambenudonžon kulu. U poveljama i listinama banova, kraljeva i velmoža bosanskog srednjovjekovnog Kraljevstva spominje se župa Lašva, koja se svakako prostirala u području oko riječne doline. Da li je postojalo i naselje Lašva i gdje je ono bilo, istoričari se ne mogu usaglasiti, no svi oni smatraju da to nije moglo biti u naselju koje se tako i zove, Lašva.
To je najveća istorijska i arhitektonska atrakcija ovog malog mjesta i datira u period Drugog svjetskog rata, sagrađena na strateškom mjestu s namjenom da štiti željezničku prugu Bosanski Brod – Sarajevo. Betonski bunker izgradila je okupatorska i kvinsliška fašistička vojska, tu je stalno boravila malobrojna vojna posada. Bunker su u nekoliko navrata napadali partizani, a zbog zaklonjenosti i utonulosti u okoliš, za razliku od istovjetnog bunkera u Zenici, izbjegnuto je 1944. godine njegovo bombardovanje od četiri saveznička aviona Beaufighter X iz eskadrile Južnoafričkih zračnih snaga.
Na mjestu gdje je rijeka Lašva završila svoje putovanje, počinjala je uskotračna željeznička pruga Lašva – Jajce. Parni voz, odmilja nazvan „Ćiro“, vozio je uzvodno kroz Lašvansku dolinu, nekad uz samu riječnu obalu a ponegdje se udaljavao od nje, da bi potom preko planinske uzvisine stizao u dolinu druge rijeke, Vrbasa.
„Putnički vagoni na uzanim prugama u polaznim stanicama su primali putnike drugih vozova. U stanici Lašva putnički voz je čekao na dolazak vozova normalnog kolosijeka na relaciji Sarajevo – Lašva i obratno. Ukoliko kasni voz normalnog kolosijeka, bilo je određeno vrijeme čekanja putničkog voza uzanog kolosijeka. To vrijeme se kretalo čak do 30 minuta. Polazna stanica je depešom obavještavala stanice o kašnjenju voza.“
Lašva i danas služi kao željeznička stanica za putnički voz kojim se putuje na relaciji Zenica – Sarajevo.
*„Pruga od Lašve od Lašve do Travnika izgrađena je i puštena u saobraćaj 26. oktobra 1893. godine, a dionica Travnik – Jajce 1. maja 1895. godine.“
